Projekat PERA

Finalni Izvještaj

 

Projekat PERA

 

(Jačanje stanovništva u ruralnim krajevima)

 

2009 – 2011

 

Izvještaj koji slijedi, Završni izvještaj PERA projekta, imati će različit format u poređenju sa redovnim izvještajima o progresu koji su tokom implementacije projekta predavani donatoru Sidi. Redovni polugodišnji projektni izvještaji davali su više detalja o direktnim aktivnostima i njihovim rezultatima. Ovaj Završni izvještaj će biti više analitičke prirode i fokusirati će se na slijedeće:

  1. a)Zašto je projekat PERA bio pokrenut i koje su reference korištene za pripremu
  2. b)Ideologija odabira metoda i načina implementacije
  3. c)Rezultati i posljedice projekta i kako se isti mogu koristiti u buduće

 

Ovaj Izvještaj je baziran na iskustvima iz 28 općina i 208 sela u Bosni i Hercegovini, koja su bila posjećena i proučavana tokom PERA projekta. Tu su i podaci iz više od 80 zapisnika sa sastanaka u općinama, 1023 sastanka u selima i 5235 individualnih intervjua lokalnog seoskog stanovništva.

1          Pozadina projekta

Veoma je važno objasniti ko je organizacija koja stoji iza PERA projekta, kako je osnovana i zašto. Organizacija koja je implementirala PERA projekat, PEP International, je formalno osnovana od strane direktora krajem 2002.g. i registrirana u državnom registru Islanda kao nevladina organizacija bazirana na članstvu. Trenutni članovi su osim sa Islanda, i iz različitih zemalja kao što su Albanija, Hrvatska, Finska, Grčka, Bosna i Hercegovina, Makedonija, Švedska i Velika Britanija.

 

Od samog početka PERA projekta korišteno je iskustvo PEP uposlenika iz prijašnjih projekata u Albaniji, Makedoniji i BiH. Oni su u više navrata posjećivali PEP ured u Sarajevu, i zajedno sa novim osobljem obilazili teren, analizirali situaciju i učestvovali u planiranju i kreiranju budućih aktivnosti.

 

Na slici ispod:

Bivši PEP uposlenici iz Makedonije sa PERA terenskim službenikom Esad Hamidović-desno

 

 

Osnivanje PEP Internationala kao neovisne organizacije u osnovi je pokrenuo i poticao Direktor Side Stockholmu, Odjel za istočnu Europu i Balkan, i Predstavnik Side u Sarajevu, još tijekom ranih dana obnove na Kosovu 1999-2000. Osnovna namjera osnivanja organizacije je bila iskorištavanje iskustva sadašnjeg direktora PEPa te razvoj i implementacija strategije jačanja demokratskih procesa na Balkanu i šire. Posebna pažnja je usmjerena na sudjelovanje stanovništva i njihovog odnosa sa lokalnim zvaničnicima. Tako su ideja i koncept razvijani tokom posljednjeg desetljeća, uglavnom od početnog eksperimenta “Pristup lokalnoj zajednici” kroz AMPEP projekt u Albaniji i Makedoniji 2001-2004, gdje su testirane osnovne ideje i metodi, i kasnije kroz AMPEP u Makedoniji do kraja 2007, kada je formirana osnova za PERA projekat 2009-2011 u Bosni i Hercegovini[1].

 

Osnovna filozofija PERA projekta je bila da se kroz jačanje ljudskih potencijala u više sela omogući da se lokalno stanovništvo samoorganizira, identifikuje zajedničke lokalne probleme, prioritizira aktivnosti, organizira i planira načine rješeavanja problema, te prezentira svoje potrebe i mogućnosti lokalnim vlastima kako bi zajednički rješili problem. Ovakvi procesi će povećati pritisak na lokalnu upravu da obrate više pažnje na potrebe i prioritete stanovnika lokalnih zajednica a to će direktno povećati uključivanje i učešće lokalnog stanovništva u procese donošenja odluka i realizacije istih. Sve ovo će direktno ojačati bazu za provođenje politika razvoja orjentiranog strategiji bolje samouprave.

2          Sažetak

PEP International je u saradnji sa Sidom pokrenuo PERA projekat u Bosni i Herzegovini u septembru 2008, sa ciljem da uspostavi procedure i prakse koje će jačati komunikaciju između sela i njihovih lokalnih uprava.

 

Zvanično otvaranje PERA projekta je obilježeno predajom Početnog Izvještaja od strane PEPa donaroru Sidi u decembru 2008.

Na slici desno: Audunn Bjarni Olafsson, Regionalni Direktor PEP Internacinala formalno predaje Početni PERA Izvještaj Andersu Hedlund, Predstavniku Sida-e u BiH.

Ovim je kompletirana dokumentacija za pripremu i sprovedbu PERA projekta.

 

 

Projekat se bazirao na nizu demokratskih principa koji su podržavali strategiju vlasti u BiH o lokalnoj upravi realiziranu kroz povećanje učešća lokalnog stanovništva u procese donošenja odluka. Vremenski okvir za implementaciju projekta bio je tri godine, plus period za pripremu i period za evaluaciju sa finalnim izvještajem, što je obuhvatilo period od septembra 2008 do aprila 2012.

 

Osnovni cilj PERA projekta je bio održivi razvoj ruralnih zajednica u BiH, koji će ultimativno voditi poboljšanju kvaliteta života u ruralnim naseljima, što je u skladu sa opservacijama UNDPa i NHDRa u 2007[2]. Trogodišnji operativni ciljevi PERA projekta su bili:

  • Uspostaviti i održati organiziranu komunikaciju između radne grupe sela i lokalne uprave.
  • Izvesti, provjeriti i dokumentirati mjerljive promjene po pitanjima lokalne uprave u selima.
  • Implementirati Ppojekte od javnog značaja kroz saradnju sela i lokalnih uprava u okviru ciljanih područja.
  • Osposobiti odabrane lokalne uprave da aktivno šire pozitivne prakse usvojene u projektu kroz svoje općinske saveze.

 

Početkom 2009 potpisani su Memorandumi o razumjevanju između PEP Internationala i 20 općina sa ciljem uključenja 3-7 sela u svakoj općini i zajedničkog ostvarenja cilja da se poboljša i održi komunikacija lokalne uprave i tih sela.

 

Najveći izazov za projekat je bio da prevaziđe apatiju i nepovjerenje lokalnog stanovništva, koji su bili veoma vidljivi u ruralnim zajednicama. Od 100 sela koja su na početku pozvana da učestvuju u projektu, 4 sela su isključena tokom prvih 5 tjedana implementacije projekta, najviše iz razloga unutrašnje apatije, inertnosti i nepovjerenja jednih prema drugima.

 

Ostalih 96 sela su uspostavila formalnu saradnju sa PEPom i prošla kroz niz aktivnosti usmjerenih na jačanje kapaciteta. Ove aktivnosti su bile fokusirane na: Uspostavljanje formalnosti vezanih za okupljanje mještana sela, Identifikacija problema i prioritiziranje rješenja, Planiranje projekta, Finansiranje i kontroliranje, Nadgledanje, Evaluacija i Izvještavanje o projektu. Sve važne odluke radnog tijela kojeg su činili članovi radne grupe svakog sela i uposlenici PEPa su javno prezentirane na oglasnim tablama. Otvorenim javnim seoskim sastancima prisustvovalo je 15-30% stanovnika svakog sela. Prezentirana je osnovna ideja projekta i mogućnost za svako selo da na kraju procesa obuke dobije grant sredstva u vrijednosti 5.000 EUR, za izvođenje projekta kojeg su sami odabrali kao najvažnijeg. Osoblje PEPa je stalno naglašavalo značaj da se svaka projektna ideja fokusira na korist za cijelu zajednicu, bez diskriminacije, i da većina mještana i financijski podrži svoj zajednički projekat. U svim selima formirane su radne grupe koje su provodile projektne aktivnosti, bez obzira na prijašnji način organizacije u selu.

 

Prateći treninge jačanja kapaciteta sva partnerska sela su mogla da predstave svoje projektne ideje te apliciraju u PEP i općinu za financijsku potporu svojih ideja. Jedini uslovi od strane PEPa su bili da projekat mora biti od javnog značaja i da lokalna uprava garantira za njegovu legalnost, tehnička rješenja i vlasništvo.

 

Glavni rezultati u pogledu razvojnih ciljeva, dokazani kroz ponovljene studije, su kako slijedi:

 

  • U svih 20 općina, su bile imenovane 2-3 kontakt osobe u svrhu osiguranja konstruktivnog dijaloga sa odabranim selima. Ovo je dovelo i do mnogo boljeg razumjevanja predstavnika općine o potrebama, potencijalima i resursima u tim selima.

 

  • U svim partnerskim općinama registriran je stalan porast komunikacije u odabranim selima u smislu uključivanja mještana, naročito žena u ukupnu komunikaciju između sela i njihovih lokalnih vlasti. Ovo je direktno povećalo optimizam a reduciralo apatiju i nepovjerenje koji su bili veoma očiti u odabranim selima na početku projekta.
  • U 93 sela su na otvorenim seoskim sastancima odabrani projekti od javnog značaja. Nakon toga njihovom realizacijom su rukovodili članovi odabranih seoskih radnih grupa u saradnji sa predstavnicima lokalne uprave. Čitav process je povećao transparentnost i komunikaciju između mještana sela i uposlenika lokalne uprave. Praksa direktne formalne komunikacije selo – općina je uspostavljena i u mnogim lokalnim upravama funkcionalni mehanizmi sada obezbjeđuju bolju komunikaciju sa selima.

 

  • Općinski savezi su javno identificirali PERA projekat i uključene partnere kao glavne suradnike na razvoju strategija Lokalne uprave vezano za uključivanje građana u procese donošenja odluka. Prakse koje su uspostavljene u PERA projektu smatraju se konstruktivnim i produktivnim alatima za jačanje komunikacije sa građanima.

 

Osim ovih izravnih rezultata koji se odnose na originalne projektne ciljeve, PEP International je u septembru 2011 inicirao okupljanje svih PERA sela sa ciljem uspostave temelja za nastavak komunikacije i saradnje između sela u Bosni i Hercegovini. Ovaj sastanak je istaknuo uspjeh projekta, gdje su se na jednom mjestu sastali više od 130 ljudi, koji su predstavljali gotovo sva PERA partnerska sela i općine i iskazali interes i opredijeljenost za nastavak jačanja komunikacije na svom iskustvu. Takođe su istakli potrebu da se formiradržavna mreža seoskih organizacija na temelju podloge koju je uspostavio PEP.

3          Priprema

Kao što je na početku diskutirano i dogovoreno sa donatorom Sida , glavni fokus je bio da se u što većem broju sela osigura održivost započetih procesa. Takođe je dogovoreno da se projekat implementira na cijelom teritoriju države a ne samo regionalno, i to u siromašnijim ruralnim područjima sa pokušajem da se radi sa slabije razvijenijim općinama. Tako su svih 20 općina pozvanih za saradnju prema zvaničnim statistikama[3] kategorisane kao nerazvijene i pokrivaju skoro cijelo područje BiH.

3.1         Priprema osoblja

Tokom priprema tima a prije svake terenske aktivnosti, svo osoblje je prošlo kroz intenzivan trening gdje su se tokom 10 tjedana fokusirali na razvoj neophodnih analitičkih i moderatorskih vještina.

 

  • Razvoj strategije pristupa: Priprema osoblja počela je analizom i rješavanjem problema koji je definirao osnovnu strategiju PERA projekta. Dostupni dokumenti vlasti BiH naglašavali su opredjeljenost ka jačanju lokalne uprave kroz povećanje učešća stanovništva u procesima donošenja odluka, a razvojna strategija donatora Side za BiH je stavljala fokus na jačanje demokratskih prava stanovništva kako bi ostvarili mogućnost da utiču na donošenje odluka na nivou upravljanja. Priprema je slijedila principe logičkog okvira aktivnosti (LFA), a rezultirala je izradom Početnog Izvještaja zatečenog stanja kombinovanog sa Projektnim Prijedlogom kojima su kompletirani dokumenti za PERA.

 

  • Odabir ciljanih područja: Prateći odobrenu Projektnu dokumentaciju, početna selekcija partnerskih općina i sela je obavljena kroz intenzivno istraživanje i kontinuiranu analizu dostupnih informacija i statistika. Ovo je u velikoj mjeri doprinjelo i razvoju osoblja kao službenika projekta. Tokom ove faze ispostavilo se da su službene statistike i podaci nepouzdani i kontradiktorni, što je zahtijevalo česte i dugotrajne provjere. Rezultati su stavili do znanja uposlenicima da službene statistike i informacije moraju koristiti sa rezervom, prije nego ih upotrijebe za donošenje važnih odluka.

 

  • Definiranje planiranih aktivnosti: U skladu sa strategijom pristupa i logičkog okvira aktivnosti – LFA matrice, definiran je skup aktinosti prema redoslijedu kojim su uslovljene kako bi se postigao najbolji očekivani rezultat. Ovo je kod uposlenika uveliko doprinjelo razvoju sposobnosti upravljanja projektnim ciklusom.

 

  • Razvoj sistema monitoringa i evaluacije: Preduvjet za mjerenje izazvanih promjena stava i mišljena je bio razvoj osnovne studije koja može da se uporedi sa budućim studijama koje su realizirane svake godine. Osoblje je u potpunosti učestvovalo u kreiranju niza pitanja vezanih za organizaciju sela, sudjelovanje mještana u donošenju odluka, komuniciranje lokalne uprave i mještana, rodno osvještene politike i podizanje okolišne svjesnosti.

Tokom priprema PEP je posvetio posebnu pažnju odabiru 10 odgovarajućih uposlenika. Zapošljavanje je bilo zasnovano na temelju javnog natječaja za zainteresirane osobe sa visokom stručnom spremom, gdje su se tražile dobre komunikacijske i prezentacijske vještine kao i spremnost na dalje učenje i usavršavanje. To je rezultiralo prijemom više od 170 prijava od kojih su 10 odabrani. Odabrani tim predstavljao je mješovito područje obrazovanja i znanja, uključujući Magistra državne uprave i humanitarnih poslova, Magistra okolišnih nauka, magistra poslovne administracije, te eksperte iz oblasti prava, ekonomije, psihologije, filozofije, tehnologije i ljudskih prava. Tim je predstavljao i 4 različite religije i raznoliku etničku pripadnost. Osoblje je bilo veoma dobro prihvaćeno od strane svih partnera uključenih u projekat, a sredinom projekta u vrijeme evaluacije izrečena je slijedeća opaska od strane međunarodnog eksternog evaluatora[4]:

 

“TREBA bez rezervi reći da projekt PERA realiziraju skup veoma angažiranih, upornih i sposobnih uposlenika. Oni šire jasnu sliku o tome šta su ciljevi projekta i značaj procesa. Uposlenici PEPa su pokazali svijest o važnosti načina odnosa prema seljacima sa visokom odgovornosti veoma obrazovanih “gradskih ljudi”. Obilazak terena je potvrdio uspješnost uposlenika. “

3.2         Memorandum o Razumjevanju sa lokalnim upravama

PEP International je organizacija orjentirana prema učešću svih učesnika u procesima implementacije projekta i ostvarivanju pisane formalne suradnje. U PERA projektu sve partnerske općine su učestvovale u kreiranju Memoranduma o Razumjevanju (MoU[5]) gdje su navedeni zajednički ali i posebni ciljevi. Iako su MoU potpisani za svaku općinu posebno imali svoje specifičnosti, zajednički cilj PEPa i partnerskih općina definiran je kao:

 

Opći ciljevi projekta su povećanje sudjelovanja građana u donošenju odluka na lokalnoj razini i reagiranje lokalnih vlasti napotrebe i zahtjeve građana. Ovi ciljevi su u skladu s tekućim naporima lokalnih vlasti u Bosni i Hercegovini da u cilju jačanjasvoje uloge, prošire opseg svojih odgovornosti i poboljšaju usluga koje pružaju građanima.

 

Projekt će promovirati načela demokratskog upravljanja, transparentnosti i nediskriminacije, te će nastojati postići održivostsvojih rezultata tako što će biti orjentiran procesima, odnosno davanju važnosti kontinuiranom i produktivnom dijaloguizmeđu građana i lokaknih uprava“.

 

 

 

Nakon što je potvrđeno da sela u općini odgovaraju standardima PERA projekta, sa svakom odabranom općinom je potpisan Memorandum o razumjevanju (MoU)..

 

 

 

 

Na slici desno:

Načelnik općine Foča–Ustikolina Zijad Kunovac i National Program koordinator PEP International Samir Hajrulahović nakon potpisivanja MoU.,

 

 

   

 

Primjeri pojedinih ciljeva MoU navedenih u pojedinim općinama:

 

  • Jačanje uloge stanovništva u donošenju odluka u općinskim projektima.
  • Uključivanje svih grupa stanovništva u rad zajednice bez etničkih, rodnih, religijskih ili bilo kojih drugih vrsta diskriminacije.
  • Animiranje i obrazovanje stanovništva da učestvuju u donošenju odluka je od ključnog značaja za poboljšanje uslova života u ruralnim i urbanim krajevima.
  • Sprovođenje zajedničkih i transparentnih aktivnosti predstavnika lokalne uprave i mještana u procesima odabira i realiziranja projekata, što direktno vodi do porasta povjerenja prema općinskoj administraciji.
  • Poboljšanje formalnih mehanizama komunikacije između lokalnih uprava i lokalnih zajednica.
  • Jačanje kapaciteta javnih službenika kroz njihov direktan rad sa lokalnim zajednicama.
  • Prepoznavanje lokalnih resursa i kreiranje uslova za lokalno vlasništvo nad projektom, kroz implementaciju malih projekata prioritiziranih od strane samih mještana.
  • Kreiranje mogućnosti da se lokalna uprava direktno uključi u procese implementacije lokalnih projekata i stekne bolju informiranost o stanju u lokalnim zajednicama i prioritetima samih mještana.
  • Poboljšanje uslova života u lokalnim zajednicama.
  • Poštivanje ljudskih prava u skladu sa ustavima Bosne i Hercegovine i entiteta.
  • Promoviranje zakonskih standarda i normi za osiguranje zaštite okoliša.

Neki od očekivanih rezultata projekta PERA koji su trebali biti ostvareni suradnjom uposlenika lokalnih uprava i PEPa :

 

  • Lokalna uprava je više odgovorna prema zahtjevima i potrebama stanovništva.
  • Lokalna uprava je uključila lokalno stanovništvo u procese donošenja odluka kroz jačanje formalnih mehanizama dijaloga.
  • Lokalna uprava je povećala angažiranje u lokalnim zajednicama kroz treniranje osoblja koje je osposobljeno za djelovanje u lokalnim zajednicama.
  • Lokalna uprava integrira prioritete lokalnog stanovništva u svoje strategije i politike.
  • Povjerenje lokalnog stanovništva u lokalnu upravu je u porastu.
  • Lokalne uprave su funkcionalnije i predstavljaju interese svih stanovnika, bez diskriminacije.;
  • Dijalog između stanovnika unutar lokalne zajednice je postao mehanizam za određivanje prioriteta i rješavanja problema.
  • Dijalog između stanovnika i lokalne uprave je održiv kroz institucionalizaciju.

Da bi osigurale direktno učešće lokalne uprave, sve općine su imenovale po dvije osobe iz svojih administracija koje su redile kao službenici za vezu u projekta i lokalne uprave.

3.3         Pismo namjere sa selima

Kao i općine, sva odabrana sela su bila pozvana da formiraju i potpišu partnerski ugovor sa PEP Internationalom. Ukupno su 96 sela uspostavila formalnu kooperaciju sa PEPom, i potisali Pismo namjere specificirajući zajednički cilj PERA projekta kako slijedi:

 

Opći ciljevi projekta su povećanje sudjelovanja građana u donošenju odluka na lokalnoj razini i reagiranje lokalnih vlasti na potrebe i zahtjeve građana“.

 

 

Nakon što su mještani potvrdili svoje opredjeljenje i interes za PERA projekt, prisustvom i učešćem na otvorenim seoskim sastancima i odabirom članova radne grupe, PEP je potpisao Pismo Namjere sa predstavnikom svakog sela.

 

 

 

 

Naslici desno:                    PEP terenski službenik Selvir Tabak potpisuje Pismo Namjere sa predstavnicom sela Drum u Vlasenici.

 

 

 

 

 

 

Kroz kooperaciju sela i PEPa bilo je očekivano ostvarenje slijedećih rezultata:

 

  • Sela redovno organiziraju otvorene seoske sastanke.
  • Dijalog između mještana unutar lokalne zajednice je postao mehanizam za prioritiziranje i rješavanje problema.
  • Selo je ojačalo komunikaciju sa lokalnom upravom.
  • Stanovnici sela su više uključeni u procese donošenja odluka na lokalnom nivou.
  • Povjerenje mještana u lokalnu upravu je u porastu.
  • Selo je postalo funkcionalnije i predstavlja interese svih mještana, bez diskriminacije.
  • Lokalna uprava integrira lokalne prioritete određene od strane mještana, u svoje politike i strategije.

 

Kako bi osigurali produktivnu saradnju između sela i PEP Internationala, na otvorenim seoskim sastancima mještani su imenovali članove redne grupe. Ove radne grupe su bile odabrane bez obzira na postojanje ili pripadnost sela nekoj MZ. Često je bar jedna osoba iz radne grupe imala i angažman u mjesnoj zajednici.

 

 

 

3.4         Saradnja sa ostalim partnerima

Da bi se osigurao redovan protok informacija između svih zainteresiranih strana, osnovana je Panel Grupa i svakih pola godine su održavani konsultirtivni sastanci o provedbi PERA projekta sa slijedećim partnerima:

 

  • Donoator Sida
  • Projekt upravne odgovornosti (GAP)
  • Entitetski Savezi općina i gradova

 

Ove Panel grupe su u početku održavane u uredu PEP Internationala u Sarajevu, ali su poslije održavane u općinama u kojima se PERA projekt implementirao, kako bi se uključili i predstavnici lokalnih uprava i lokalnih zajednica, te posjetila neka od sela u kojima su implementirane projektne aktivnosti.

 

 

 

Na slici desno :

                                  

Učesnici Panel grupe u Loparama u januaru 2011. : Sida, GAP, Savezi Općina i gradova, CPCD i PEP International.

 

Na ovoj Panel grupi također su učestvovali predstavnici domaćina općina Lopare, predstavnici općine Maglaj iz drugog entiteta BiH i predstavnici po jednog sela sa ovih općina.

 

Nakon sastanka učesnici su posjetili Milino Selo gdje su vidjeli renoviranu osnovnu školu kroz PERA projekat.

 

Na sastanke Panel grupa su pozivani i predstavnici drugih lokalnih nevladinih organizacija.

4          Metode

Osnovni principi i metodi rada su definirani tokom pripremne faze projekta. Na osnovu brojnih izvještaja organizacija koje se bave ljudskim pravima, UN i OSCE zaključeno je da je u Bosni i Herzegovini još uvijek tranzicijski period usvajanja demokratskih principa i normi unatoč čestim izborima. Zbog toga je svaki dio projekta detaljno pripreman i direktno implementiran u svakom odabranom selu. Osnovna karakteristika metodološkog pristupa je razvijanje projekta “odozdo na gore” kontinuiranim prisustvom u selu[6] u periodu dužem od dvije godine podržavajući direktan angažman i dijalog odabranih predstavnika sela i općine. Odlučeno je da se postupnopristupa svakoj fazi, kroz pružanje informacija i osposobljavanje lokalnog stanovništva za završetak faze u potpunosti prije prelaženja na sljedeće faze.

 

4.1          Pristup na temelju identificiranih potreba

Sve analize koje su provedene tokom otvorenih seoskih sastanaka vezanih za “Logički okvir aktivnosti” i za “Drvo problema” dale su osnov i smjernice za planiranje i realiziranje svih projektnih aktivnosti. Tokom obilazaka sela, na terenu smo se uvjerili da su mještani zaista pasivni i očekuju da im netko drugi riješi problem. Osnovna strategija projekta je bila da se sistematično sami mještani uključe u diskusije, i rješavanje problema, bez ičijeg uplitanja u njihove odluke. Angažman lokalne uprave i sela je bio na dobrovoljnoj osnovi, nakon što su prihvatili poziv da učestvuju u projektu. Na zajedničkim sastancima predstavljeni su im metodi organiziranja sastanaka, upravne procedure i pravila za učešće građana kroz otvorene javne sastanke, a sve na način da su aktivno uključeni njihovi aktualni lokalni predstavnici vlasti. Bilo je važnije obezbjediti i slijediti principe dobrovoljnog sudjelovanja mještana, nego insistirati na brzini i tačnosti pojedinih projektnih principa, kako bi se obezbjedilo paralelno učešće i kontinuiran angažman svih odabranih sela. Osoblje PEPa je izbjegavalo i odbijalo da preuzima vodeću ulogu u projektnim aktivnostima u selima, osim u onim aktivnostima koje su tako dogovorene u dokumentima potpisanim sa partnerima na početku projekta. Za svaki korak ili fazu projekta organiziran je formalni otvoreni sastanak sa pozivnicama, dnevnim redom, zapisnikom, listom prisutnih, diskusijama i zaključcima, koji su bili transparentno publicirani na seoskim oglasnim tablama.

4.2          Jak tim stručnjaka

Težište PEPove metodologije je bilo u kvalitetnom odabiru osoblja i njegovom stalnom usavršavanju. Tim koji je sačinjavala grupa profesionalaca različitih religija i nacionalnosti, bio je veoma dobro prihvaćen od strane svih učesnika u projektu, i pokazao se kao veoma pouzdan i profesionalan. Uposlenici su bili svjesni da njihovo obrazovanje ali i djelovanje treba biti besprijekorno kao najbolji primjer kako javni službenici treba da djeluju.

 

Svi uposlenici PEP Internationala su često prisustvovali i učestvovali na sastancima sa načelnicima općina, kontakt osobama i predstavnicima sela. Na taj način su imali kontinuiran uvid u uticaj na realizaciju cijelog projekta.

 

 

Na slici desno :

PEP tim nakon regionalnog sastanka ispred zgrade općine Bosanski Petrovac sa načelnikom općine Ermin Hajderom, u oktobru 2009.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

4.3          Uslovljena financijska pomoć

PERA projekat je predstavljen u selima kao radna metoda, koja na kraju omogućava korištenje 5.000 EURA + VAT, za svako selo koje kompletira proces. Da bi dobili ova sredstva na raspolaganje sela su morala obaviti niz aktivnosti, za koje je indentifikacija i prioritizacija morala biti bazirana na koncenzusu mještana cijelog sela. Planiranje, pripremu i realizaciju svakog projekta vodili su predstavnici sela, a odluke su donosili sami mještani. Angažiranje kontakt osoba iz lokalne uprave kroz osiguranje tehničke podrške, obaveznih okolišnih dozvola, vlasničkih odnosa i drugih pravnih akata, obavljeni su u skladu sa BiH zakonima. Ovaj metod je veoma dobro prihvaćen, mada su u nekim općinama predstavnici lokalne uprave pokušali utjecati na odabir projekata.

4.4          Orjentiranost ka rezultatima

Metodologija sistematične primjene jačanja lokalnih ljudskih kapaciteta kroz aktivnosti, imala je jasnu orjentaciju ka rezultatima formiranja funkcionalne komunikacije i povezivanja sela sa svojom lokalnom upravom. Sve projektne aktivnosti su imale višestruki utjecaj na stanovnike; Od jačanja kapaciteta do sprovođenja treniranih aktivnosti, a imale su djelotvoran utjecaj i na:

  • Zajedničke aktivnosti unaprijeđuju društveni kapital i dovode do poboljšanja općeg stava i odgovornosti.
  • Identifikacija i prioritiziranje problema pojednostavljenim SWOT metodama, vode do novih ideja i rješenja i izvan projekata javne prirode.
  • Poboljšanje infrastrukture i javnih servisa povećava svijest o značaju zaštite okoliša što dovodi do ukupnog poboljšanja života kod kuće i u prirodi.
  • Rodno osviješćena politika i nediskrimirano uključivanje svih građana u implementaciju projekata utječe na poboljšanje tolerancije i prihvaćanje različitosti i manjina.
  • Treninzi za Upravljanje projektnim ciklusom i Izgradnja kapaciteta za izradu projektnih zahtjeva veoma su korisni i za individualno planiranje poslovnih aktivnosti i za privatno poduzetništvo.
  • Izravno angažiranje, treninzi u planiranju proračuna i nabavka za seoske projekte su korisni i za privatna ulaganja u poljoprivredne, stočarske ili turističke aktivnosti.

 

Izvještaji sa terena su pokazali da je metodologija PEPa u projektu PERA dobro prihvaćena i korištena, te da je proizvela planirani učinak u selima.

4.5          Kontinuirana evaluacija i monitoring

Projekt, koji je namjeravao utjecati na stav i percepciju populacije, se nije mogao samo osloniti na statističke podatke i izvješća o napretku. Zbog toga je metodologija uključila i jedno longitudinalno istraživanje o pitanjima vezanim za transparentnost, građansku uključenost, ravnopravnost i zaštitu okoliša. Studija je obuhvatala odabrana sela, ali paralelno i njihova susjedna sela koja nisu bila aktivno uključena u projekt. U budućnosti studije bi trebalo osim direktnih intervjua proširiti i na diskusije i javne rasprave.

 

Tek na kraju projekta su se jasno vidjeli postignuti rezultati i budući pravci djelovanja u nastavku jačanja kapaciteta na razini lokalne zajednice.

5          Implementacija

Nakon perioda pripreme započeta je direktna implementacija projekta. Projektno osoblje je bilo u potpunosti pripremljeno za izazove implementacije projekta istovremeno na teritoriju cijele BiH. Sve važne odluke, aktivnosti i metodi su bili dogovoreni i usvojeni. Osnovne ideje o vođenju projekta su razvijene interno kroz treniranje i pripremu osoblja. Razvojna strategija projekta je formirana kroz puno zajedničko angažiranje cjelokupnog tima osoblja. Hronološki gledano, glavne aktivnosti su se odvijale oko slijedećih tema:

5.1         Pristup

Razvojni cilj projekta PERA je održiv razvoj seoskih zajednica u BiH, što u konačnici treba dovesti do poboljšanja kvalitete života kroz poboljšanje komunikacije između građana, sela i općine u ciljanim područjima i izvan njih. Pristupi za donošenje svih odluka vezane zaprovedbu projekta su izvedeni na temelju toga.

5.1.1        Geografska pokrivenost

Bilo je potrebno utvrditi da li je planirano pokrivanje cijele teritorije BiH dovoljno vidljivo i izvodljivo. Zaključeno je da regionalni pristupmože izgledati više praktičan za organizaciju, ali i da bi više holistički pristup bolje osigurao održivost projektaDa bi se osiguraopotreban utjecaj rezultata koji će biti vidljivi i značajni za cijelu zemlju donesena je odluka da se ciljano direktno uključi oko 15% od broja svih općina u Bosni i Hercegovini s posebnim fokusom na nerazvijene ruralne teritorije. Isto je bilo i za sela. Na teritoriji od 20 općina, oko 15% sela su bila uključena. Popis odabranih 20 partnerskih općina i 100 naselja koja su bila uključena u PERA projekt :

Tabela 1 Općine i sela iz PERA projekta   2009 – 2011 
Bosanski Petrovac Bjelaj Pale Jahorinski potok
  Janjila   Jelovci
  Jasenovac   Prača
  Smoljana i Krnja Jela   Prutine
  Vrtoče Posušje Česića Draga
Drvar Donje Vrtoče   Jurišići
  Drvar Selo   Megdan
  Mokronoge   Polići
  Šipovljani   Zagomile
  Vidovo Selo Prozor-Rama Gornji Krančići
  Zavođe   Lapsunj
Foča-Ustikolina Cvilin   Orašac
  Filipovići   Uzdol
  Mrđelići/Gajevi Ribnik Čađavica
Fojnica Merđanići   Ćukovi
  Otigošće   Donji Ribnik
  Podcitonja   Marčete
  Smajlovići   Rastoka
  Turkovići   Sitnica
Ilijaš Balbegovići   Velijašnica
  Donja Bioča Sanski Most Bartikovci
  Dragoradi   Lušci Palanka
  Gornja Bioča   Modra
  Ivančići Gornji   Tomina
  Solakovići Šipovo Duljci
Jablanica Doljani   Mujdžići
  Dragan Selo   Pljeva
  Ravna   Todorići
  Zlate Široki Brijeg Donja Britvica
Kladanj Crijevčići   Gornji Crnjac
  Gojsalići   Izbično
  Goletići   Gornji Mamići
  Plahovići   Čerigaj
  Ravne Tomislavgrad Bogdašići
  Rujići   Bogdašići
  Turalići   Hambar
Lopare Koretaši   Mandino Selo
  Lipovice   Oplećani
  Milino selo   Srđani
  Mirosavci Vlasenica Dragaševac
  Pukiš   Drum
  Smiljevac   Jevtići
Maglaj G. Ulišnjak   Piskavice
  Oruče Vukosavlje Jezero
  Ravna   Josava
  Straište   Modricki Lug
Nevesinje Donja Bijenja   Pečnik
  Donji Drežanj   Srnava
  Mijatovci   Gnionica
  Pridvorci
  Zalužje
  Zovi Do
 

 

Slika ispod prikazuje partnerske (1-20) općine i općine (21-28) u kojima se provodila studija za kontrolu rezultata.

 

5.1.2        Postepen proces

Projekt ovakve prirode zahtijevao je kontinuirano stjecanje znanja, promjene stava, percepcije, i mentalnog sklopa u pravcu pozitivnog razmišljanja i djelovanja. Zaključeno je da process treba voditi postepeno kako bi se na najbolji način postiglo ispred navedeno. Drugim riječima svaki korak u projektu prvo je bio završen u svim selima, prije nego se krenulo u realiziranje sljedećeg koraka. Ovo je takođe omogućavalo bolju pripremu uposlenika, gdje su svi zajedno učestvovali u pripremi svakog slijedećeg koraka, te su bili jednako sposobni da primjene dogovorene metode rada. Sljedeći koraci su primjenjeni tokom projekta, pored niza sastanaka na kojima su informacije podjeljene sa drugim organizacijama kao i selima i općinama uključenim u projekat:

  • Predstavljanje PERA projekta u 24 općine od kojih je 20 odabrano za projekat.
  • Potpisivanje Memoranduma (ugovora) sa 20 partnerskih općina.
  • Provedba osnovne početne studije u 28 općina i 188 sela.
  • Predstavljanje PERA u 100 sela.
  • Pootpisivanje Pisma namjere sa 100 sela (tokom procesa 4 sela su otpala).
  • Podjela informacija prikupljenih tokom Osnovne studije stanja i informiranje o odabranih 96 sela u svih 20 partnerskih općina.
  • Prva faza treninga u PCM (Upravljane projektnim ciklusom): Organizacija i formalnosti za vođenje sastanaka i formalne komunikacije.
  • Druga faza PCM: SWOT analiza i selekcija projektnih ideja.
  • Treća faza PCM: Planiranje projekta i iznalaženje resursa.
  • Četvrta faza PCM: Finansiranje projekta, upravljanje finansijama i izvještavanje.
  • Druga studija stanja u selima.
  • Diskusije i savjetodavni sastanci (2-5 sastanaka u svakom selu) o projektu.
  • Nadgledanje implementacije odabranih projekata u 94 sela najmanje po 2 puta svaki.
  • Tehnički prijem i završni sastanak u svakom selu.
  • Zadnja studija u PERA projektu u 208 sela.
  • PERA Konferencija o praksama i lekcijama iz projekta, u septembru 2011.
  • Prezentiranje završnih zaključaka i nacrta Završnog izvještaja u 20 općina.
  • Predaja Završnih izvještaja u svim partnerskim općinama.

Radi bolje razmjene informacija i praksi održani su brojni sastanci, uključujući i četiri Regionalna sasatanka za načelnike i njihove kontakt osobe za rad sa selima. PEP je inicirao i godišnje sastanke sa načelnicima, kontakt osobama i predstavnicima sela. Uposlenici PEPa su učestvovali na sastancima i seminarima koje Saveza općina i gradova u oba entiteta.

5.2         Izgradnja kapaciteta

Osnovna filozofija PERA projekta je bila fokusirana na izgradnju kapaciteta svakoga tko je bio direktno uključen u projekat. Kao što je već objašnjeno osoblje je osposobljavano i pripremano za svaku slijedeću fazu projekta. Dva puta su dolazili i bivši uposlenici PEPa iz Makedonije kako bi prenijeli svoja iskustva projekta na kojem su prije bili angažirani.

5.2.1        Angažiranje općinskih službenika

Dvije važne pretpostavke su dovele do odluke da se općinski službenici uključe u projekt u svakoj fazi implementacije kako bi obezbjedili održivost procesa i širenje praksi iz projekta:

  • Da su općine bile su zainteresirane da imaju pristup informacijama o tome kako će projekt biti primijenjen vezano za uvjete i željesvojih građana.
  • Da će svojim izravnim angažiranjem općinski službenici steći znanja i interes za održavanje procesa te širiti iskustva iz projekta na teritoriji svoje općine.

 

Svaka općina je imenovala 2-3 osobe iz svoje administracije koje su se angažirale u projektu. U većini slučaja odabrani su već imali direktnu ulogu u općinskim uredima za razvoj ili komunikaciju sa mještanima. U nekim općinama odabir kontakt osoba je bio upitan. Postojala je i pretpostavka PEP tima koja se pokazala pogresnom, a odnosi se na kapacitet uposlenika da se produktivno uključe u projekat. U stvari, u većini PERA općina brojne organizacije su već radile na jačanju kapaciteta s ciljem jačanja lokalnih uprava ili Mjesnih zajednica. Tokom rada u općinama iz pokazatelja je potvrdio da ti napori nisu urodili plodom bar u slučaju uposleika angažovanih na PERA projektu. Rezultat PERA aktivnosti jačanja kapaciteta bio je ovisan o spremnosti i sposobnosti općinskih vlasti da uključe te predstavnike u aktivnosti u kojima će se njihovo znanje potpuno iskoristiti.

5.2.2        Otvoreni seoski sastanci

Javni pozivi na sastanke su bili dio orjentacije ka transparentnosti PERA projekta. U svakom selu objavljivani su pozivi na sastanke gdje su mještani ohrabrivani da prisustvuju, čuju i komentarišu predstavljanje projektnih ideja. To je rezultiralo prisutnošću sastancima 20-25% svih odraslih mještana i njihovom aktivnom učešću u diskusijama vezanim za projekt. Nakon što su na početku projekta mnogi načelnici općina tvrdili da su ljudi u selima nezainteresirani za javne rasprave ovakav razvoj događaja bio je veoma ohrabrujući.

5.2.3        Training Upravljanja projektnim ciklusom

Trening Upravljanja projektnim ciklusom (PCM) je implementiran u četiri faze, za koje smo vjerovali da će imati praktičnu upotrebu, ne samo za seoske radne grupe, već i za individualce koji su razmišljali o ekonomski orjentiranim projektima. U 73 sela, članovi postojećih MZ su ujedno bili i članovi radnih grupa. PCM trening je proveden u pojednostavljenoj formi kako bi objasnio osnovne postulate projektnog planiranja i implementacije, a ne u složenoj visokosofisticiranoj seriji detaljnih predavanja koja bi tražila višetjedno prisustvo i obuku. PCM trening je uključivao:

  • Prvu fazu: Organizacija vođenje sastanaka i formalnosti održavanja komunikacije.
  • Drugu fazu: SWOT analiza i selekcija projektnih ideja.
  • Treću fazu: Planiranje projekta i iznalaženje resursa.
  • Četvrtu fazu: Planiranje finansiranja projekta, upravljanje finansijama i izvještavanje.

 

U svakoj fazi projekta minimalno 10 mještana je prisustvovalo i učestvovalo u radu, pokazujući svoje razumjevanje i podržavanje projektne ideje.

 

 

Na slici desno:

Terenska službenica Dženana Baždarević u slu Jurišići, općina Posušje, objašnjava i vodi SWOT analizu stanja u selu.

 

 

5.2.4        Učenje praktičnom primjenom

Učestvujući na treninzima radne grupe su počele raditi na projektima koje su identificirali i odabrali sa svojim mještanima kroz SWOT analizu. Ovo je bila praktična primjena onoga što su članovi radnih grupa usvojili kroz treninge. Na jednostavan način to se pokazalo veoma uspješno, te su radne grupe uz nekoliko dodatnih sastanaka za konsultaciju, izradile detaljne planove aktivnosti projekata, finansijske planove te dobili sve potrebne dozvole za svoje projekte od općinske administracije.

5.2.5        Mjerenje i izvještavanje

Tokom ove faze treninga prezentirani su primjeri banaka i financijskih organizacija. Objasnili smo kako različiti učesnici projekta mogu da različito analiziraju i izvještavaju aktivnosti u raznim periodima projekta. Sve radne grupe su na kraju projekta napisale sveobuhvatan izvještaj o svojim projektima. To je pokazalo razumjevanje PCMa, i dokazalo uspješnost obavljenih treninga.

 

5.3       Mjerenje i izvještavanje

Kao što je prethodno objašnjeno, projekt ovakve vrste zahtjeva sofisticirano mjerenje da bi dokazalo da je planirani utjecaj postignut. Naravno da mjerenja mogu biti provedena na razne načine, ali gledajući mjerenja koja se primjenjuju u drugim organizacijama, nijedno od njih ne bi pružilo one informacije koje je PERA projekat želio prikazati kroz svoja izvještavanja.

 

Osnovna studija struktuirana je uglavnom kao ispitivanje javnog mnijenja prije bilo kakvih djelovanja na terenu. Osnovna studija je bila usmjerena na 1600 osoba metodom slučajnog odabira iz tri kontrolne skupine: Sela izravno uključena u projekt, Susjedna sela koja su trebala biti pod ujecajem angažiranih lokalnih vlasti i Vanjska sela koja nisu bila u dodiru sa PERA projektom ili njegovim utjecajem. Osnovni nalazi iz Prve studije ukazivali su na vrlo nisku razinu komunikacije unutar sela, između samih sela i između sela i lokalne uprave. Ovi nalazi su prezentirani u 20 obuhvaćenih općina i bili su osnova za zajedničku odluku da se radi na poboljšanju komunikacije na svim nivoima.

 

Prateće studije u 2010. i 2011. godini su ciljale nešto veće skupine ali su zadržale fokus na istim pitanjima. U 2010. intervjuirano je 1.837 , a u 2011. 1.835 osoba. U pripremi za Finalnu studiju ponudđeno je Sarajevskom Univerzitetu da uključi nekoliko svojih studenata. 16 studenata sa Fakulteta Političkih naukaEkonomije i Javne Administracije učestvovali su kako na terenskom intervjuiranju tako i na procesuiranju podataka u uredu. Studenti su bili sretni ovom pruženom mogučnosti, tvrdeći da su stekli dragocjena iskustva o tome kako primijeniti metode istraživanja kroz multidisciplinarni pristup te da su stekli bolje razumijevanje o situaciji u ruralnim dijelovima BiH. Svi podaci iz PERA studija su sada pohranjeni u PEPovom SPSS programu, koji može biti materijal za buduće studije i analize.

 

Tokom novembra 2011 izvršena je i studija o povezanosti povećanja društvenog kapitala i shvatanja značaja zaštite okoliša. Posjećeno je 16 sela gdje se sa članovima radnih grupa razgovaralo o pitanjima okoliša, problemima i solucijama za njihovo rješavanje.

 

Studije i analize su općenito pokazale da je u projektu učinjeno mnogo na jačanju lokalnih kapaciteta i povećanju društvenog kapitala u PERA selima. Dokazano je da je projekat PERA mobilizirao lokalno stanovništvo da koristeći demokratske principe mobilizira lokalne potencijale. Pozitivne promjene uočene su samo u aktivno uključenim selima, dok su u ostalim zabilježeni stagnacija ili vrlo mala poboljšanja. To može da ukazuje da drugi metodi korišteni u ovim drugim selima nisu bili na nivou produktiviteta PERA projekta.

 

Osim longitudinalne studije u selima, intervjuisani su i predstavnici MZ, kontakt osobe općina i članovi radnih grupa. Intervjui su pomogli da projekat svo vrijeme ostane u svom zacrtanom pravcu, i obezbijedi dokumnetirano mjerenje pristupa i sociološkog efekta projekta.

 

Svi izvještaji iz PERA projekta imali su reference i dokaze u provedenim studijama.

6          Analize

Ovo poglavlje će razmotriti kritike i rasprave o strategiji implementacije projekta. Zaključci doneseni u PEPu su uglavnom temeljeni na diskusijama između upravnog tima i terenskog osoblja, sa osvrtima na održane sastanke, zapisnike i bilješke sa istih, te su kao takvi uzeti za završne analize rezultata projekta. Nažalost, tijekom tri godine provedbe projekta, nije bilo izravne i konstruktivne raspraveizmeđu organizacija koje su aktivne u ovom području. Zbog toga je većina analiza u ovom poglavlju vezana za evaluaciju koju je na polovini projekta u oktobru 2010, obavio gdin Lars Erik Birgegard angažiran od strane Side.

6.1         Implementacija

Općenito impementacija projekta provedena je bez ikakvih poteškoća, izuzev onih izazvanih velikom teritorijom koju je projekat pokrivao. Strategija postepenog pristupa je na početku u mnogim selima okarakterisana kao dugotrajna i zamorna, ali kako je vrijeme odmicalo sve više su je cijenili i uviđali da je najproduktivnija. Tijekom završnih rasprava u selima, članovi radnih grupa su tvrdili da je PERA projekat uveo standard koje trebaju usvojiti i pratiti i druge organizacije. To je takođe potvrđeno i u evaluaciji obavljenoj sredinom projekta:

“Strategija i pristup nivou sela je slična kao kod velikih NVO sa dugogodišnjim iskustvo, i mnogo većim vremenskim periodom za prilagođavanje nego što je imao PEP. Ovaj pristup je dobro dizajniran i neupitno je najuspješniji dio projekta”[7].

 

Tako da je glavni zaključak da je implementacija PERA bila vrlo uspješna vježba i općenito je proizvela bolje rezultate nego mnoge druge organizacije do sada.

 

6.2         Direktni rezultati

Tokom početne faze kroz pripremu Projektnog dokumenta napravljena su predviđanja koji se efekti projekta mogu očekivati. Sljedeće razmatranje daje uvid u ta očekivanja na koja je ukazano u originalnom Prijedlogu projekta, kao i u ono što je bilo zabilježeno kao uspjeh vezano za njih:

  • Zajedničke aktivnosti će poboljšati društveni kapital u ruralnim zajednicama te dovesti do poboljšanja u općem stavu i odgovornosti. Rezultati istraživanja pokazuju da je pozitivan stav kod ispitanika povećan sa oko 20%, na između 60-70 %. Još važnije je da se i mještani i predstavnici lokalne uprave slažu da je protok informacija između općinskih službi i sela poboljšan od skoro nikakvog do veoma dobro uspostavljene prakse. To je potvrđeno i od strane nekoliko načelnika općina da je povećan kapacitet mještana da kritiziraju načelnika i povećaju svoje zahtjeve.
  • Identifikacija i prioritizacija problema kroz pojednostavljenu SWOT analizu dovela je do novih ideja i rješenja, čak i izvan projekata javne prirode. U mnogo situacija uspostavljena je saradnja između PERA sela i sela koja nisu bila uključena u projekat. Oni sada zajedno pokušavaju raditi na mnogo više ekonomski orjentiranim projektima kao što su turizam, lov i ribolov.
  • Poboljšana infrastruktura i javni servis povaćavaju i svijest o okolišu što utječe na opće poboljšanje života kod kuće i u prirodi. To je vjerojatno najzanimljiviji efekat cijelog projekta a aktivnosti poduzete u selima ga podržavaju. Sve više I više sela organiziraju čišćenje sela, o čemu su nas obavjestili tokom septembarske studije o okolišnoj svijesti, što potvrđuje da su akcije vezane za brigu o okolišu glavni prioriteti. Seljani su shvatili da oni mogu realizirati svaki projekat koji rješava problem sagledan u njihovim glavama, iako nekada može biti problema sa finansiranjem. Oni su sada sposobni i počeli su slati svoje zahtjeve za finansiranje i dalje od svojih općina. Mještani su tvrdili da nisu imali saznanja da oni mogu spriječiti bacanje smeća na njihovo zemljište ili u rijeke. Budući da je PERA projekat vodio računa o njihovim pravima i uključenosti svakog mještanina, otvorile su se široke perspektive i mogučnosti djelovanja i rješavanja problema.
  • Rodno osvještena politika i ne-diskriminirajuća uključenost svih mještana u provedbi projekata utječe na tolerancijui prihvaćanje različitosti i manjinskih skupina.
  • Upravljanje projektnim ciklusom i izgradnja kapaciteta za izradu zahtjeva se pokazalo veoma korisno za individualce koji planiraju komercijalne aktivnosti kroz novo poduzetništvo.
  • Direktna angažiranja, treninzi na planiranju proračuna i obavljanje javnih nabavki za seoske projekte je veoma korisno za buduće osobne investicije u poljoprivrednim, stočarskim i turističkim djelatnostima pojedinaca. Za gore navedene tvrdnje nisu obavljene nikakve druge studije osim redovnih. Tokom redovnih intervjua i diskusija sa seljanima, oni su sugerirali dobre uspjehe na spomenutim poljima. Posebno kada su pojedinci tvrdili da su primjenili planiranje projekta i budžeta na svoje lične poslove kod traženja i dobijanja kredita za poduzetništvo.

Upoređujući dokumentovane rezultate od početka projekta PERA sa krajnim rezultatima uočljivi su dobri rezultati u svakom aspektu projekta. To se posebno odnosi na pitanja samoorganiziranja i direktnog učešća mještana u donošenje odluka na seoskom nivou. Najbolje poređenje je kada se uoče razlike između PERA sela I susjednih ili neuključenih sela. Sljedeći graf pokazuje koliko su se PERA sela popravila u odnosu na druga koja su gotovo ostala ista tokom protekle tri godine projekta.

Graf 1: Važan dio projekta je bio građenje kapaciteta-sposobnosti lokalnog stanovništva da se samostalno organizira i učestvuje u diskusijama o potrebama i prioritetima svoga sela. Slijedeće pitanje je bilo dio istraživanja: Da li vaše selo održava redovne sastanke? Vezući se za naredni graf zaključak je:

 

 

 

Aktivna sela prikazana u prvoj koloni označenoj (zelenom) bojom pokazuju znatano povećanje u svojoj unutarnjoj organiziranosti.   U toku Osnovne studije u 2009. sve tri grupe su imale sličan postotak odgovora, ali do kraja

2011. aktivna sela su ostvarila 100% poboljšanje u svojoj organiziranosti.

Susjedna sela (crvena) i sela izvan dodira sa projektom PERA (žuta) su naprotiv pokazala stagnaciju sa veoma malim poboljšanjem svoje organiziranosti.

Susjedna sela i ona koja nisu bila dodiru sa PERA aktivnostima stagnirajući u svom unutatrnjem razvoju, pokazuju da vanjski faktori I intervencije od strane države ili lokalne uprave ne daju vidljive rezultate vezane za jačanje unutarnje seoske organiziranosti.

 

.

 

Bilo je veoma važno utvrditi da li su pokrenuti sastanci u selima zaista održavani da bi se povećalo učešće mještana u procesima identifikacije prioriteta problema koje treba rješavati.

Dat je veliki značaj mjerenju zvaničnih nastojanja vlasti BiH, vezano za strategiju jačanja Lokalne uprave, da pruže podršku povećanju učešća lokalnog stanovništva u javnim poslovima.

 

 

Graf 2: Na isti način kao ispred (bojama označeno), kolone na ovom grafu prikazuju % odgovora na pitanje: Da li ste lično učestvovali u prioritiziranju pitanja od značaja za selo?

 

 

Ovaj graf 2 prikazuje jasno povećanje učešća mještana u prioritiziranju pitanja značajnih za poboljšanje uvjeta života u njihovim selima. Takođe pokazuje, kao I graf 1, da nema pozitivnog razvoja u selima koje smo koristili za upoređivanje. U toku završnih diskusija o projektu, mještani u selima su iskazali veliko zadovoljstvo time da su shvatili značaj samo-organiziranja i unutar-seoske komunikacije i saradnje. Druga interesantna posljedica projekta je da su mnoga sela tražila da I ona budu uključena u PERA project, jer su uvidjeli poboljšanja u aktivnim selima.   Ovo na veoma interesantan način pokazuje da vanjski utjecaji na sela, tokom perioda 2009 – 2011 nisu djelovali na povećanje učešća mještana u procese donošenja odluka.

 

Nediskriminirajuće učešće svih građana je bilo u temlju svih PERA aktivnosti, iako je sistem za praćenje mjerio samo uključenost žena u aktivnosti sela.

 

Graf 3: Slijedećim pitanjem u Studiji se željelo izmjeriti i povećanje učešća žena u lokalnim procesima: Da li žene aktivno učestvuju u seoskim sastancima?

 

 

Bilo je i očekivano da se ostvari značajan progres po ovom pitanju jer se u projektu PERA od samog početka insistiralo na prisustvu i učešću žena. Ovakva praksa je dovela do oko 300% povećanog učešća žena u selima u periodu 2009-2011. U većini PERA sela mještani su ovo istakli kao jedan od najvećih rezultata projekta.

Ovo jasno pokazuje da je moguće promjeniti tradicionalno shvatanje seoskog života u pravcu poboljšanja. Tokom projekta neka su sela čak izabrali ženskog predstavnika ili predsjednika seoske radne grupe ili savjeta.

 

Postoje još brojni drugi grafovi izvedeni od pitanja čiji upoređeni odgovori potvrđuju uspješnost PERA projekta, naročito u domenu otvorenih diskusija i komunikacije između sela i lokalne uprave. U svim aspektima projekta od demokratske uključenosti stanovništva do transparentnosti i javnog upravljanja procesima, PERA sela su u periodu 2009 – 2011 ostvarila znatan progress, dok su ostala sela stagnirala ili imala neprimjetan napredak.

6.3         Odabir i jačanje kapaciteta osoblja

Tokom evaluacije PERA, sredinom projekta, evaluator je iznio slijedeće zapažanje o odabiru osoblja:

Obim troškova projekta se mogao smanjiti da se kod upošljavanja osoblja davala prednost onima koji već imaju iskustvo u lokalnom razvoju i da su se birale rauzličite metode i tehnike djelovanja.” On je zatim nastavio: “Činjenica da je mnogo razvojnih projekata tokom zadnjih godina implementirano u BiH, opravdano ukazuje da su stručnjaci sa takvom praksom i radnim iskustvom dostupni na lokalnom tržištu rada.”

 

Ovakvo razmišljanje je razumljivo, ali ne uzima u obzir da je PEP definitivno razmatrao mogućnost regrutiranja tako iskusnog” osoblja, gdje je kod oglašavanja naveo da je prijašnje iskustvo prednost za buduće djelovanje, ali ne preduvjetOd oko 170 zahtjeva za prijem na posao u okviru projekta PERA samo je nekolicina pokazala određeno iskustvo iz rada na projektima izgradnje kapaciteta na razinisela, ali bez drugih vještina i motivacijePEP smatra da je mješoviti tim visoko kvalificiranog i predanog osoblja bio najveća vrijednostprojektaTo također potvrđuje i prethodno iskustvo iz AMPEP projekta u Makedoniji, čija su znanja u nekoliko navrata bivši uposlenici prenosili na PERA tim u BiH. Ovo je takođe prepoznato i od strane evaluatora koji je u svom istom izvještaju:

 

“Ttreba reći, bez rezerve da PERA projekat provodi vrlo angažirano, uporno i sposobno osoblje. Oni dijele jasnu sliku o tome što suciljevi projekta i značaj procesaZajedno su pokazali visoku svijest o važnosti načina odnosa prema seljacima sa odgovornošću dobro obrazovanih gradskih ljudi”. Terenske posjete evaluatora potvrdile su uspjeh uposlenika.

 

“Osoblje predstavljaju pripadnici tri glavne etničke skupine u BiH, koji jednako djeluju unutar seoskih zajednica bez obzira na njihovo etničko porijeklo. Radni timovi se na terenu rotiraju kako bi institucionalno a ne personalno djelovali na promjene u lokalnim zajednicama i rezultate projekta, bez obzira na njihovu nacionalnu ili etničku pripadnost.”

 

“Obuka osoblja je bila kontinuirana i širokog obima, čime su se svo vrijeme poboljšavale njihove mogučnosti i vještine.”

 

“Sastanci osoblja se redovno održavaju kako bi razmjenjivali iskustva i diskutirali o aktivnom dizajniranju projekta, modelima implementacije i metodama rada. Ovo pokazuje kontinuirano učenje same organizacije čime se PERA nadopunjuje u toku svoje realizacije ”.

 

On dalje navodi: PERA projekt implementira predano i vrijedno osobljeTo je jako cijenjeno od svih zainteresiranih strana predstavnika sela, općinskih načelnika i kontakt osoba. 
Projekat je dobio pozitivne komentare i od strane drugih aktera konsultiranih u ovom pregledu, kao što su Savez općina i gradova (SOiGza Federaciju BiH i Centra za promociju civilnog društva (CPCD).“

 

Uzimajući u obzir ovakve primjedbe i komentare PEP samo može zaključiti da je ovakav odabir osoblja i njegovo stalno jačanje kapaciteta bio glavni faktor uspješnosti provedbe projekta. U nekoliko navrata PEP je nagrađen za predanost i visoku kvalitetu osoblja.

6.4         Isplativost

Tijekom početne pripreme za PERA projekat detaljno je raspravljano o isplativosti, te je konačno planiranje prilagođeno rezultatima tih razgovora. Međutim, pitanje isplativosti je raslo tokom projekta, kako interno u PEPu, tako i od strane evaluatora tijekom evaluacijePostojale su tri glavne sumnje kod evaluatora: Troškovi izazvani odlukom da se pokriva cijela teritorija BiH, Studija velike ciljne grupe i Odluka da se na teren šalju po dva uposlenika.

 

PEP je dao detaljne odgovore na sva ova pitanja, a iste je proslijedio i donatoru Sidi krajem 2010, onako kako slijedi: Teritorija pokrivenosti projektom PERA odabrana je u potpunom dogovoru sa donatorom iz razloga veće održivosti, i pokazala se kao jedna od najboljih odluka u projektu. Regionalna pokrivenost nikada ne bi dala dobre rezultate kao što su bili oni u septembru 2011[8]. Drugi komentar vezan za veliki studijski uzorak možda izgleda na mjestu, ali sa 100 aktivno uključenih sela iz cijele države daje mnogo stvarniju sliku u stanje unutar ruralnog društva u BiH, i može se kvalitetno porediti sa uzorkom neaktivnih sela[9]. Treći komentar je bio vezan za praksu da se na teren šalju po dva uposlenuka u paru. Nakon više analiza vezanih za vožnju do udaljenih mjesta, organiziranje i vođenje sastanaka, pisanje zapisnika, podrške aktivnom učešću prisutnih mještana itd PEP tim je uvidio da slanje pojedinačnog uposlenika ne bi smanjilo troškove a umanjilo bi kvalitet rezultata projekta.

 

Unutar PEPa analize isplativosti proširile su se i na pitanja: Cijene cijelog PERA projekta; Reduciranje cijena svakog zasebnog seoskog projekta; Utjecaja sufinanciranja na samoodrživost procesa:

  1. a)Ukupni troškovi projekta nakon kursnih razlika od oko 124.000 eura i povrata neiskorištenih sredstava od oko 182.000 eura, suoko 2.125.000 eura uloženih u projekt koji je započeo septembra 2008 i trajao uključujući zatvaranje izvještavanja do kraja aprila2012. Oduzimanjem stvarnih troškova pokretanja i zatvaranja projekta stvarna cijena može biti oko 2 miliona eura. Nedvojbenotrošak za plate i režije osoblja je najveći dio projekta, gotovo 50%. To se može kritizirati kao vrlo visoka cijena, ali kada se uzme u obzir da su 11 uposlenika lokalnog osoblja i 1 međunarodni bili direktno uključeni kao redovito zaposleni djelatnici te organizirali i održali više od 1.100 sastanaka i razgovora sa oko 5.300 ljudi u 288 mjesta diljem Bosne i Hercegovine, kao i niz sastanaka uSarajevu, cijena se smatra razumnom onoliko koliko je to moguće. U odnosu na velike projekte rekonstrukcije u zemlji, cijenaPERA troškova podijeljena po selu je slična cijeni rekonstrukcije jedne jako oštećene kuće u selu.
  2. b)Izravni trošak za 94 seoska projekta financirana od strane PERA projekta je bio oko 455.000 eura a izazvalo je generiranje još oko 100.000 eura samodoprinosa od građana, 130.000 eura od lokalnih uprava i više od 70.000 eura povrata PDV. To znači da je projekat pokrenuo još više od 11% dodatnog financiranja od partnera. To je prilično neobično jer je očekivano sufinanciranje od strane sela bilo oko 70.000 eura, odnosno 3% dodatnog samodoprinosa. Takođe je sada razumno i očekivati da će ubuduće lokalne uprave povećati financijsku podršku selima, kao što su to već uradile alocirajući sredstva u budžetima za 2012.
  3. c)Ostaje pitanje da li potencijalna održivost projekta može biti osigurana ili ne. To je ovisno o vanjskim utjecajima i što je najvažnije, da li će se na bilo koji način pokušat nastaviti nadgrađivati na uspjeh postignut do sada. Vraćajući se opet na skup sela useptembru 2011, gdje su se predstavnici civilnog društva iz oko 90 sela i 18 općina sastali kako bi razmotrili svoje učenje iz PERAprojekta i diskutovali kako bi se prakse mogle koristiti u budućnosti, vidi se veliki interes za održavanje i korištenje naučenih metoda i procesa iz ovog projekta.

6.5         Studije i mjerenja

Razvoj mjernog sistema za PERA je u osnovi obavljen interno od strane osoblja.

Uzeto je u obzir iskustvo iz Makedonije i rezultati koji su se tamo mogli vidjeti. PERA osoblje je svjesno da je sustav mjerenja mogao biti i u drugom formatu, upitnici su mogli biti drugačiji kao i aplikacione forme. Ipak PERA studija je predstavljena studentima u Sarajevu kao i studentima i profesorima na Islandu. Studija i metode su ocijenjene kao veoma impresivne i korištene su od strane studenata za njihove analize i izučavanja, čak do nivoa Magistarskih studija vezanih za Upravljanje okolišnim resursima. Jedina kritika dobijena je tokom evaluacije, sredinom projekta, kada je evaluator ustvrdio da je manji uzorak istraživanja mogao reducirati troškove projekta:

 

“Čini se da je projekt PERA mogao biti dizajniran i implementiran na znatno učinkovitiji način[10] da se na teren nisu slali parovi službenika i da se reducirao broj aktivnih sela i ispitanika kao i uporednih uzoraka tokom istraživanja.”

 

Moguće je da bi drugačije odluke reducirale troškove projekta, ali istraživanje je obavljeno u svih 100 aktivnih sela da bi se imalo uvida na utjecaj i procese u što većem uzorku ruralnih sredina. Takođe je utvrđeno da je važno istražiti i stanje u susjednim selima kako bi se utvrdio eventualan indirektan utjecaj PERA projektnih aktivnosti. Uključivanje externih udaljenih sela u istraživanje trebalo je pokazati da li su ikakve aktivnosti od strane državnih vlasti ili lokalnih uprava bile u pravcu PERA projekta ili doprinjele zajedničkim rezultatima jačanja lokalnih kapaciteta. Broj istraženih sela, ukupno 208, i broj ispitanika u svakom selu 7-11, oslikava namjeru da se provede sveobuhvatno istraživanje koje realno oslikava stanje i promjene nastale tokom projekta kako na ukupnoj teritoriji tako i po selima i općinama.

6.6         Selekcija općina

Glavna namjera projekta je bila ostaviti utjecaj na teritoriji cijele države. Zato je i odlučeno da se uvrsti što veći broj općina i sela iz svih krajeva BiH. Ovakav pristup je predočen donatoru još prije početka implementacije. Ako uporedimo utjecaj projekata koji su implementirani na manjem teritorijalnom prostoru mislimo da je naš pristup bio mnogo uspješniji i svrsishodniji. Septembarski seminar u Sarajevu u 2011 je bio prvo okupljanje predstavnika sela iz svih krajeva BiH i kao takav označen kao kamen temeljac za dalje djelovanje u pravcu jačanja komunikacije između građana, lokalne uprave i centralne vlasti. To pokazuje da su neki komentari evaluatora vezani za nerealne pokušaje PERA, ipak samo pomanjakanje njegovog razumjevanja kompleksne situacije u Bosni I Hercegovini:

 

“Odluka da se u projekat PERA uključe lokalne zajednice sa teritorija cijele države je bila veoma skupa odluka. Čak i sa potporom Side, pristup vođenja projekta odvojeno u oba entiteta, na manjim teritorijama moglo je reducirati troškove.

 

Općenito, primjedbe od strane evaluatora vezane za opravdanost troškova su razumljive, ali s obzirom na dogovorenu strategiju itražene rezultate projekta, teško je reći da li bi drugačija strategija i pristup proizveli rezultate bliske onima koje je ostvario projekt PERA.

6.7         Saradnja sa partnerima

Projekat ovakvog tipa u mnogome zavisi od saradnje među partnerima koji participiraju u implementaciji. Ovo naročito uključuje donatora Sidu, uključene općine koje su potpisale Memorandume sa PEPom i odabrana sela. Osim ovih direktnih partnera, PEP je tokom projekta uspostavio komunikaciju i saradnju sa nekoliko organizacija, od koji su naročito važne saradnje sa Savezima općina i gradova oba entiteta.

6.7.1        Ostale NVO

Na početku projekta PERA PEP Int’l je uspostavio kontakte sa GAP projektom podržanim od USAID, Sida i EKN, koji su u daljoj implementaciji projekta bili članovi Panel Grupe i sastajali se dva puta godišnje, kako bi diskutirali o razvoju projekta. Tokom evaluacije sredinom projekta, evaluator je svojim izjavama potvrdio zalaganje PEPa da uspostavi komunikaciju i sa drugim organizacijama koje rade na istom polju:

 

“To će uključivati GAP projekt podržan od strane USAID, Sida i EKN; ILDP projekt financiran od strane UNDP-a i Švicarske razvojne agencije; Projekt lokalnih Strategija za mlade financiran od GTZ; Program o razvoju općina baziran na ljudskim pravima financiran odUNDP-a i Program Reforme lokalne samouprave koji financira OSCE.

 

To je lijepo i dobro ali možda nije dovoljno. Kada se pogleda izbliza vidi se da su nekoliko znatno većih igrača (i mnogo utjecajnijih) u prošlosti ali i trenutno aktivni u programima jačanja građanskog učešća u donošenje odluka u MZ’ kako bi se javno ostvarivali demokratski principi i standardi. Drugim riječima, otvoreno govoreći, i oni imaju iste ambicije i pristup kao i PERA. Interesantno je da je njihov pristup prihvaćen i preporučen za buduće repliciranje u svim MZ širom države. Treba dodati da su ovi drugi akteri, čini se funkcionirali u izolaciji, sa veoma limitiranim ili nikakvim koordiniranjem sa drugim”.

 

PEP je sklon da se složi sa evaluatorom da koordinacija između različitih NVO nije materijalizovana nekom direktnom suradnjom ili aktivnošću. Valjana je zabrinutost da se može očekivati kod mnogo NVO koje se natječu za sredstva, da možda ne žele uspostaviti bolju međusobnu saradnju osim one dirigirane od strane donatora.

 

Gledajući ciljeve dvije najiskusnije i najutjecajnije organizacije koje djeluju u istom polju kao i PERA, ima nekoliko sličnosti. Njihovi ciljevi su veoma općeniti i obuhvaćaju široki niz pitanja kompatibilnih sa ciljevima PERA, kao što je predstavljeno u sljedećem pregledu:

 

UNDP

“Poticati sektor NVO da specijaliziraju i profesionaliziraju svoje aktivnosti, kroz donošenje dugoročnog planiranja te da postanu odgovorno osjetljivi na lokalne potrebe i zahtjeve, a manje ovisni o trenutnim donatorskim prioritetima.”

 

“Doprinijeti demokratskoj stabilizaciji, pomirenju i daljem razvoju Bosne I Hercegovine kroz podršku općinama da uspostave bolju vlast, jače lokalno civilno društvo i poboljšaju mehanizme finansiranja pružanja usluga građanima.

 

Uz usmjerenje ka većim ciljevima, svrha projekta će se fokusirati na institucionalizaciju načela odnosa između lokalnih vlasti i organizacija civilnog društva te podizanju svijesti o značaju tih načela, jačanju kapaciteta svih zainteresiranih strana kako bi se bolje uključile u ove odnose kroz osnivanje transparentno održivih općinski financiranih mehanizama za podršku implementacijama prioritetnih projekata i osiguravanju pružanja usluga od strane organizacija civilnog društva. Ovdje direktno mislimo na cilj UNDAF: “Jačanje odgovornosti Vlade prema pro-aktivnim građanima” a posebno na rezultat CPAP: “Ojačani kapaciteti općina i organizacija civilnog društva, za upravljanje i sudjelovanje u dugoročno održivom ekonomskom razvoju u okviru ljudskih prava i vladavine prava.”

“Ravnopravnosti polova i promociji multi-etničkih aktivnosti će se posvetiti posebna pažnja u svakom cilju i aktivnostima.”

 

OSCE

“Pomoć općinama za uspostavu mehanizama koji omogućavaju aktivnu saradnju sa lokalnim zajednicama

Aktivnosti na ovom polju počinju općim poboljšanjem općinskog regulatornog okvira i osnovnog seta uslova za Mjesne Zajednice. One se takođe odnose na razvoj jasnih i transparentnih procedura kojima se uređuje finansiranje komunalnih projekata u MZ. Inicijativa je fokusirana na jačanje općinske uprave u komunalnim aktivnostima u MZ kroz stvaranje odgovarajućih mehanizama, struktura i pozicija u općinskim administracijama. To pomaže uspostavi komunikacijskih kanala i praksi dijaloga između predstavnika općina i MZ, a time i većoj transparentnosti i odgovornosti zainteresiranih strana.

Uspostavljanje mreže lokalnih zajednica

Aktivnosti u ovom području fokusirati na uspostavu problemu-bazirane mreže i drugih komunikacionih kanala između različitih MZ i između MZ relevantnih NVO. Ova mreža, ako se ispravno koristi, ne služi samo kao važno sredstvo za razmjenu informacija i identifikaciju prioriteta već i kao otvoren put za dugoročnu suradnju i partnerstvo. Mreže koordinatora iz MZ su također od posebno važnog zanačaja.

Jačanje MZ i partnerstvo općine u rješavanju lokalnih problema

Misija se zalaže za veću saradnju između MZ i općina, tako da se lokalna pitanja rješavaju kroz ciljane projekte. Poboljšan regulatorni okvir, povećan kapacitet i ojačana mreža lokalnih zajednica i njihovih lidera, kroz zajedničko djelovanje su ključni u iznalaženju učinkovitih rješenja za probleme u lokalnim zajednicama.

Gdje radi OSCE : Bihac, Brčko, Cazin, Donji Žabar, Glamoč, Gradačac, Hadžići, Jablanica[11], Jajce, Kiseljak, Kostajnica, Maglaj, Modriča, Mostar, Novi Grad, Prozor-Rama, Rogatica, Srebrenica, Vlasenica, i Zavidovići”.

 

Intersantno je zapažanje tokom implementacije projekta da su dvije gore navedene organizacije aktivno djelovale u nekim od PERA općina sa sličnim ciljevima, a da niko od općinskih predstavnika nije spomenuo niti koristio bilo kakvo iskustvo koj je mogao dobiti sarađujući sa njima.

 

Izravna suradnja uspostavljena je u PERA projektu I sa CPCD od početka 2011. Bilo je interesantno vidjeti kako oni organiziraju svoju implementaciju projekta putem konzorcija regionalno orjentiranih NVO U Doboju, Prijedoru, Sarajevu, Travniku Livnu. Uposlenici PEPa su posjetili sve regionalne urede kako bi dobili informacije o njihovim ciljevima i namjerama a koje bi smo podjelili u PERA selima. Tokom ovih posjeta bilo je očito da svi regionalni uredi rade veoma samostalno, bez koordiniranog cilja i pristupa. Pošto PEP nije mogao da ih financijski podrži, njihov interes za saradnju je nestao. Ipak smo sve dostupne informacije o njihovom postojanju i radu prenijeli u PERA sela, te su između nekih od njih uspostavljeni kontakti. Nakon toga od nekih sela u Livnu dobili smo informacije o pozitivnim iskustvima I saradnji, dok su u drugim regionima predstavnici sela izrazili ozbiljnu zabrinutost o standardima provođenja CPCD projekta. Neki predstavnici sela su išli tako daleko da su tvrdili da niski standardi i kompromisi koji se implementiraju mogu uništiti povjerenje i pozitivan momenat stvoren kroz PERA projekat.

6.7.2        Partnerska sela

Kao što je ranije opisano projekat je ciljano implementiran u 100 sela koja su u početku posjećena, upoznata sa projektom i pozvana da uspostave direktan partnerski odnos sa projektom. Tokom narednih sedmica neka sela su pokazala svoje interne probleme i slabu zainteresiranost da uspostave aktivnu komunikaciju unutar sela, te su na kraju 4 sela odustala od procesa i nisu bila direktno uključena u naredne aktivnosti. Ostalih 96 sela su nastavili svoju saradnju sa PERA te potpuno predano uzeli učešće u jačanju svojih kapaciteta. Činjenica da su na kraju projekta 93 od 96 sela kompletirali finalnu građevinsku fazu projekata baziranih na njihovim idejama i aktivnostima ne pokazuje da ostalih nekoliko sela nisu izgradili svoje kapacitete da urade isto. Razlozi zašto i ova tri sela nisu do kraja završili svoje projekte su više tehničke prirode i sukoba ideja između sela i lokalne uprave.

 

PERA Konferencija sela u Sarajevu, Septembar 2011.                                                                  Plenarna sjednica

 

Najveći uspjeh projekta je u saradnji sa uključenim selima. Fokus na unutrašnjoj organizaciji svakog sela je bio prihvaćen i cijenjen kao kompletno novi pristup u selima. Mnogi su izjavili da je PERA prvi projekat koji tretira mještane kao direktne partnere, radije nego korisnike pomoći kako su to radile mnoge organizacije do sada. Vjerovali smo da bez unutrašnje organizacije u selu nema saradnje mještana u budućnosti. Ovo je jasno demonstrirano na Konferenciji PERA sela u Sarajevu, u Septembru 2011, gdje su se predstavnici aktivnih PERA sela iz cijele BiH sastali i diskutirali o rezultatima projekta i naučenim lekcijama. Tokom ove konferencije su pokrenute tri inicijative i poslane na adrese relevantnih vladinih institucija i organizacija:

  • Institucijama na najvišim nivoima: Učesnici konferencije traže da se ubuduće donošenja novih zakona i izmjene prijašnjih zakona o građanskom organiziranju ne vrše bez prethodnog konsultovanja, razgovora i savjetovanja sa predstavnicima grupa ili stanovnika sa lokalnog nivoa.”
  • Lokalnim upravama, partnerima PERA projekta: “Učesnici konferencije su zaključili da aktivna mreža sela može biti prikladna snaga koja će uticati na donošenje odluka na većim razinama. Mreža PERA sela koja je već prisutna na konferenciji može da se koristi kao takva. Sada je od velike važnosti da partnerske općine pruže podršku PERA selima u osnivanju mreže kroz koju će oni nastaviti komunikaciju i saradnju.”
  • Selima i seoskim organizacijama: “Učesnici konferencije su zaključili da je aktivno i uključeno društvo baza za poboljšanja na seoskom nivou. Mještani lokalnih zajednica, ne treba da čekaju da im netko drugi dođe i rješava problem. Oni sami moraju da djeluju i samostalno kreiraju promjene.”

Ovakve inicijative pokazuju dobro poznavanje uloge i potencijala civilnog društva i načina kako selo može da doprinese boljoj lokalnoj upravi. Stvarni rezultati projekta PERA sada ovise o tome kako će se ova baza koristuti ubuduće te kako će se iskustva sela iskoristiti za jačanje civilnog društva u zemlji. Konferencija, održana u septembru 2011, je dokazala da postoji interes i kapacitet civilnih organizacija da formiraju međuentitetski forum koji će imati uvid i komentirati zakone dok su u fazi nacrta, te po potrebi pokrene inicijative za izmjene i dopune istih pa time daju potrebne impute civilnog društva zakonodavstvu.

6.7.3        Partnerske općine

Početna faza implementacije projekta bila je odabir općina za partnerstvo. Plan selekcije se zasnivao na analizi javnih statistika vezano za informacije o rezvijenosti i ruralnosti istih, kao i informacijama iz samih općina. Tokom ove studije prvo je posjećeno 20 općina da bi se verifikovali podaci iz javnih statistika te potvrdila ispravnost kriterija za selekciju. Tokom ovih posjeta uvjerili smo se u mnoge netačne i nerealne podatke iz statistika. U općinama Trnovo, Berkovići, Dobretići i Bosansko Grahovo sela nisu imala potencijal za projekat. U nekim selima gdje su zvanične statistike govorile da imaju 200 – 300 stanovnika, živjelo je samo po nekoliko starih osoba. Veoma je ozbiljan problem ako općinske vlasti ne obnavljaju redovno spiskove stanovništva u lokalnim zajednicama, ili ako to i rade, da ne pružaju tačne podatke svojim partnerima u projektima. Ova primjedba se ne odnosi samo na 4 općine koje nismo odabrali za nastavak projekta, nego na sve općine u kojima je implementiran projekat. Netačne statistike su u početku dosta usporile selekciju općina, jer su uposlenici PEPa morali obići dosta više sela kako bi pronašli 100 onih koji odgovaraju standardima projekta.

 

Nakon ovih početnih komplikacija kompetirana je finalna selekcija 20 općina sa kojima su potpisani Memorandumi o njihovom partnerskom angažiranju u projektu. Tijekom ove faze, koja je bila usmjerena na kontakte i saradnju sa načelnicima općina i najvišim nivoima lokalne uprave, sve su općine izjavile da će one “učiniti sve što je u njihovoj moći da pomognu PEP u implementiranju projektat”. Možda je ovo važno pitanje za analizu, jer su ovakvim stavom općine pokazale da na sebe radije gledaju kao primaoca-korisnika pomoći, nego kao na direktnog partnera koji void i realizira project.

 

Nakon potpisivanja Memoranduma o razumjevanju i saradnji, svaka općina je imenovala 2-3 osobe iz svojih sekretarijata za razvoj ili za saradnju sa mještanima, koje su trebale biti direktno uključene u projektne aktivnosti, zajedno sa uposlenicima PEPa. Imenovanje tih osoba pokazalo je interes i odgovornost općina da izvuče maksimum iz projekta. Uposlenici PEPa su na slijedeći način kategorizirali odabrane kontakt osobe iz općina:            a)PROMATRAČI, samo su prikupljali informacije o implementaciji projekta i sa diskusija u selima te iste prenosili načelnicima općina; b) ISTRAŽIVAČI, oni koji su se angažirali uglavnom oko dobijanja financija za projekte i pokušavali da u projekat uključe još sela iz svoje općine; c) SURADNICI, oni koji su aktivno učestvovali u projektnim aktivnostima, pružali informacije iz općina te imali odgovornost da daju odgovore i autoritet da donose odluke u ime općine koju predstavljaju. Ova zadnja skupina je na sreću bila najveća, pa treba napomenuti da su kontakt osobe iz Tomislavgrada, Drvara, Lopara i Posušja, najbolji potencijali za buduće širenje pozitivnih praksi i rezultata projekta.

 

U većini općina je uspostavljeno bolje razumjevanje i upražnjavanje komunikacije sa selima. Informacije koje dolaze iz sela vezano za njihove potrebe i prioritete sada se inkorporiraju u planirane godišnje proračune. Neke općine su započele predstavljanje PERA procesa i u drugim selima koja nisu bila obuhvaćena ovim projektom. Takođe općine komuniciraju i između sebe i prenose svoja iskustva na one koje nisu bile obuhvaćene PERA projektom. Na primjer općina Tomislavgrad je prenosila iskustva iz PERA općini Livno, a sela iz Tomislavgrada su ostvarila kontakte i zajedničke akcije sa susjednim selima u općini Livno.

6.7.4        Donator i Savezi općina i gradova

Saradnja između PEPa i Side je bazirana na dugogodišnjem međusobnom povjerenju i poštivanju. Kao što je na početku objašnjeno osnivanje PEP Internationala je bilo ohrabrivano i čak inicirano od strane uprave Sida-e u Štokholmu. Da bi se obezbjedio direktan protok informacija između PEPa i Sida-e tokom PERA projekta, osim redovnih izvještaja o razvoju projekta uvedene su i neke dodatne procedure: Sida je dva puta godišnje direktno učestvovala u diskusijama na Panel Grupama, iniciranim od strane PEPa, a svakog mjeseca je Programskom službeniku Side dostavljan redovni mjesečni izvještaj o realizaciji projekta. Osim ovih vidova informiranja, održano je po potrebi i nekoliko konsultativnih sastanaka.

 

Kao i Sida, Savezi općina i gradova oba entiteta su aktivno učestvovali u Panel Grupama i drugim sastancima. Osim toga predstavnici PEP Int’l su učestvovali na kongresima, seminarima I radnim grupama koje su organizirali Savezi OiG, te doprinjeli diskusijama I direktivama vezanim za poboljšanje angažiranja civilnog društva u javnim poslovima.

 

Ova dva aktera, Sida i Savezi OiG, daju ključni doprinos razvoju Lokalne uprave i civilnog društva u BiH. Oni izravno podupiru ili učestvuju u brojnim projektima u tom području, a imaju kontakte ili informacije iz svih projekata koji se u njemu realiziraju. Stoga je zaključeno da bi Sida i SOiG oba entiteta mogli imati mnogo aktivniju ulogu u koordiniranju, i više inicirati konstruktivne rasprave o strategijama i pravcima djelovanja kako bi se našla bolja rješenja za budućnost. Jasno je pak da su organizacione strukture oba Saveza OiG slabe, možda ne toliko u organizacijama Saveza iznutra, koliko u smislu spremnosti samih općina da aktivno podrže strukturu. To se jasno vidi kroz vrlo slabe financijske kapacitete Saveza i njihove ovisnosti o vanjskom finansiranju.

7          Ostali prijedlozi

Sljedeće poglavlje daje pregled glavnih prijedloga i preporuka za nastavak napora za jačanje uloge civilnog društva onako kao što to vidi PEP International.

7.1         Na jačanju civilne angažiranosti

Na početku PERA projekta, tokom predstavljanja procedura i održavanja treninga za mještane sela bilo je veoma očigledno nepovjerenje lokalnog stanovništva prema vladinim institucijama i NVO. Ovo zapažanje je u skladu i sa zapažanjima drugih aktera na terenu, i moglo bi se djelimično pripisati prošlim humanitarnim i projektima rekonstrukcije vođenih po metodu odozgo-na dole, gotovo dvije decenije[12]. PEP je mišljenja da se ova apatija i nepovjerenje mogu sistematski mijenjati i popravljati, te da je rad na tome ključno pitanje za razvoj konstruktivne demokratije u zemlji. Ishod Skupa predstavnika sela u Sarajevu u septembru 2011 jasno pokazujepotencijal ovakve vrste sustavnog pristupa (odozdo-na gore).

 

To međutim zahtijeva prilično kompliciran i dugotrajan pristup s poštivanjem jasnih načela koji slijede:

 

  • Obratiti se “kritičnoj masi” stanovništva koja je rasprostranjena na veoma širokom geografskom području. PERA ne bi nikad postigla takav uspjeh u stvaranju zajedničkog osjećaja povjerenja i pripadnosti kao na Septembarskom okupljanju predstavnika 100 sela, da se orjentisala samo na region ili manju teritoriju. Ako je namjera pokrenuti civilno društvo da kroz opće uvjete utječe na kreiranje politika, civilno društvo treba da ima čvrstu i široku osnovu kao što je bilo uspostavljeno u projektu PERA. U pokušajima da bude prepoznat kao predstavnik civilnog društva, mali uzorak nije uspješan i može dodatno dovesti do raslojavanja i nepovjerenja društva.
  • Primjeniti visoke standarde u smislu znanja osoblja, njegovog ponašanja i pristupa, jasno se pozivati na zakon i regulative za angažman civilnog društva[13]. Za većinu sela visoki standardi projekta PERA na kraju su doveli do porasta interesa mještana za učestvovanje u procesima i aktivnostima. Nakon toga su bili spremni da preuzmu odgovornost te da svoje ideje i potencijale podijele sa drugima. PEPov pristup projektu sada je u većini sela mjerilo kako drugi treba da rade. Ne bi smjelo da bude “snižavanja” standarda u pristupu projektima bez jasnog zahtjeva za angažiranjem projektnog osoblja, njihovog znanja i zajedničke vizije.
  • Omogućiti potrebno vrijeme i prilagođavanje strategija. To je vrlo važno jer je većina projekata vremenski ograničena na godinu dana ili često i nekoliko mjeseci. Iskustvo PERA projekta pokazuje da su mještani sela tek treće godine projekta bili spremni da se uključe u rasprave o strategijama. Ovo je veoma interesantno zapažanje, uzmu li se u obzir kritike na početku projekta PERA koje su uglavnom bile vezane za „dugi pristup“: „Ne komplikujte procedure, samo nam dajte pare i mi ćemo riješiti sve probleme“.Ovo je na kraju projekta, kod samih mještana uviđeno i shvaćeno kao nedostatak sa početka projekta (nerazumjevanje važnosti procesa kroz vrijeme kao faktor održivosti).
  • Dati odgovornost mještanima sela i podupirati ih da se aktivno uključe u diskusije o tome kako da dalje jačaju svoje uloge. Duh koji se osjećao na Konferenciji predstavnika bio je čvrst pokazatelj njihove potrebe da budu uključeni i slušani dok govore. Važno je ne izgubiti pozitivan zamah tog trenutka, mada je od tada sada već prošlo pola godine.

7.2         Na institucionalizaciji

Lokalne vlasti su naravno, glavni faktor u procesima održavanja snažnog i aktivnog civilnog društva. Međutim u zadnjih 10-15 godina općine posjećene od strane PEPa su uglavnom bile angažirane u pravcu informiranja stanovnika lokalnih zajednica. Nisu se posvetile promoviranju sudjelovanja građana u diskusijama, analizama i donošenjima odluka. Donekle, kod nekih općina to se ipak dešavalo, ali pod pritiskom viših vlasti ili međunarodnih organizacija, a ne iz namjere da se poboljša angažirano djelovanje i utjecanje na donošenje odluka od strane civilnog društva. Lokalne uprave koje predstavljaju svaku općinu su najniža razina upravljanja u BiH, i treba da ostanu kao takve.                  

 

 

 

PERA projekt je bio vođen vizijom i strategijom donatora Sida; implementiran od strane PEP International BiH osoblja, Koristeći iskustva i ekspertize prijašnjih projekata; i u partnerstvu sa Savezima OiG oba entiteta.

 

Na slici desno:

Partneri PERA projekta:

Donatoronor Sida, S OiG FBiH,

Pep Int’l Makedonia i PEP Int’l BiH.        Na PERA Konferenciji predstavnika sela i općina , u Sarajevu, septembra 2011.

 

Brojne su reference projekata koji su imenovani da jačaju institucije na lokalnom nivou. PEP je mišljenja da su ovi projekti najčešće odstupili od suštine jer su se fokusirali na jačanje institucionalnosti samih institucija, a ne na jačanje i učestvovanje onih koji trebaju nositi i voditi te institucije.

 

  • Građanske organizacije kao institucije

Nalazi dobijeni kroz rasprave u selima i između partnera projekta sugeriraju da nejasna uloga MZ može biti razlog za slabu komunikaciju vlasti sa građanima. PEP sugerira da ubuduće fokus jačanja društva mora biti više okrenut pojedinačnim seoskim organizacijama ili udruženjima, kao organizacijama građana, a da egzistirajuće strukture lokalne vlasti (općine) ostanu najniži nivo upravljanja. Bilo je inicijativa, kako u općinskim vijećima tako i u udruženjima općina koje su sugerirale redefiniranje zakona o MZ kao institucijama.. Ove inicijative su sugerirale jasnije mandate, izborne procese, definirane odgovornosti i ovlasti kao i plansko finansiranje. PEP ima čvrsto negativan stav po pitanju institucionalizacije MZ, osobito ako se taj proces vodi u pravcu uspostave MZ kao još jednog administrativnog nivoa[14]. Postoje jasne razlike među općinama o tome kako pristupiti ovom problemu. Za neke je MZ samo pitanje terminologije jer ih doživljavaju samo kao skup bliskih sela, dok je za druge MZ samostalna seoska organizacija. U smislu civilnog angažmana i učestvovanja u donošenju odluka, postojeći zakoni koji reguliraju prava građana vezano za formiranje udrženja je sasvim dovoljna i daje dobru podlogu za aktivno društveno organiziranje u selu. Sa druge strane općinski zakoni su takođe jasni po pitanju prava općina da prošire svoje usluge građanima i u selima na način kako oni to odluče, što će podrazumjevati otvaranje pod-ureda za pružanje usluga u određenim selima onako kako općine uvide da je najpraktičnije i na način za koji mogu da obezbjede sredstva. Ovo bi moglo biti i najbolje rješenje za općine koje žele da zadrže ili ojačaju instituciju MZ kao jasnog dijela općinske structure.

 

  • Općinske asocijacije kao institucije

Neupitno je da su aktivne i funkcionalne asocijacije općina prava osnova za dalje diskusije i debate o pitanjima odnosa lokalne uprave i centralne vlasti i institucija. Kao što je elaborirano ranije, struktura oba Saveza općina i gradova je veoma slaba, ne zbog njihovog unutarnjeg organiziranja nego zbog slabe spremnosti i želje njihovih članova-općina da aktivno podrže njihovo egzistiranje. Mnoge općine ne uplaćuju redovno svoje članarine u Saveze OiG, tvrdeći da je to bez potrebe. Ovo je potvrđeno iz uprava oba Saveza OiG i jasno demonstrirano kroz njihov veoma slab finansijski kapacitet i ovisnost o vanjskom finansiranju. Uzimajući u obzir činjenicu da većina općina organizira zajedničko financiranje i prikupljanje sredstava od sela, nailazimo na jasnu kontradikciju kada općine izbjegavaju da zajednički finansiraju svoje Saveze OiG. Budući pokušaji da se podrže Savezi OiG kao jake institucije moraju poštovati važnost odgovornosti njihovog održavanja od strane onih koji su ih formirali, a to su same općine. Ako bi Savezi općina i gradova trebali djelovati kao institucija, mora biti jasno tko ih je osnovao i zašto. Stoga je neophodno da se u sve pokušaje podržavanja Saveza OiG uključe i mjere za razvijanje svijesti općina o potrebi postojanja i značaju Saveza OiG, paralelno sa drugim nastojanjima.

7.3         Na budućim projektima

Jedna od kontroverzi s kojima se suočavaju oni koji trenutno rade na jačanju demokratskih procesa u Bosni i Hercegovini je tendencija stanovništva da živi u prošlosti i primjenjuje centralizirane metode naslijeđene iz bivše Jugoslavije[15]. U gotovo svim institucijama i organizacijama koje rade na ovom polju, ključne osobe bi voljele da im se vrati stari sistem. Oni zapravo ne vjeruju u mogučnosti civilnog društva, građanskog učešća i trajno otvorene debate, nego bi radije da imaju jasne direktive i uputstva odozgo, kao npr ”slijedi uputstvo”. Ovakva atmosfera je bila veoma očigledna kada je PEP došao da pokrene PERA projekat u selima, gdjesu stanovnici bili nestrpljivi da počnu da rade, samo ako bi im netko drugi rekao šta i kako. Tek nakon tri godine angažiranja u selima PEP je počeo dobijati pozitivne informacije iz sela koje su pokazivale da su mještani stekli povjerenje u sebe i u svoje zajednice te ostvarili produktivnu komunikaciju sa svojim lokalnim vlastima. Ovdje se bez oklijevanja može tvrditi da rezultati PERA mogu osigurati održivu platformu za budući demokratski razvoj na lokalnoj razini. Ako se namjerava nastaviti u ovom pravcu PEP International preporučuje slijedeće:

 

  • Za civilno društvo

Staviti fokus na udruženja građana od sela do sela, a ne tražiti prečice za rad sa skupinama baziranim na interesima. Ove interesno bazirane skupine koje su uglavnom komercijalno orjentirane kao npr: Ribari, Farmeri, Poljoprivrednici, Turistički djelatnici, idt, mogu svoje platforme postaviti i unutar seoskih udruženja ili organizirati svoje mreže suradnje te sami snositi svoje troškove.

 

Nakon što se osnuju aktivna seoska udruženja treba ohrabrivati i podržavati svaki vid komunikacije između njih, u početku unutar jedne općine a kasnije i mnogo šire. Glavni cilj treba biti forum na kojem će se civilne organizacije moći sresti, diskutirati o svojim problemima i interesima jačanja ruralnih zajednica, revidirati nove zakone, predlagati amandmane ili izmjene, te se baviti i svim ostalim pitanjima koje su značajna za njih.

 

  • Za suradnju općina

Slično kao i kod seoskih organizacija, uložiti napor da se uspostavi regionalna saradnja općina koje bi za jedan od svojih glavnih ciljeva trebale da imaju jačanje svojih Saveza OiG. Kao što je ranije spomenuto, baza Saveza OiG je veoma slaba kao i prethodni napori međunarodnih organizacija koje su ih uglavnom jačale kao institucije a manje kao Saveze koje jačaju njihove općine. Dobrovoljna suradnja između općina gotovo da i ne postoji a uopće ne postoji regionalna mreža općina. Jaka regionalna mreža općina sa direktnom povezanošću sa Savezom OiG će povećati pritisak ali i interes onih općina koje su do sada pokazale manju spremnost da konstruktivno podrže svoj Savez OiG. Bez dodatnih napora na općinskom umrežavanju na regionalnom nivou, potencijal održivosti Saveza OiG će biti veoma ugrožen i dovesti će se u pitanje mogućnost njihovog daljeg opstanka.

7.4         Završno izlaganje

O koordinaciji aktivnosti

Koordinacija napora (aktivnosti) je neistražena i neiskorištena prilika u radu na razvoju u Bosni i Hercegovini. PEP ne vidi mogućnost da implementatorske agencije preuzmu ili iniciraju takvu koordinaciju na zadovoljavajućem nivou a ne očekuje ni da će institucije uskoro inicirati ovakav vid koordinacije. Stoga su donatorske agencije ona snaga koja će taj napor morati preuzeti na sebe, i voditi veće projekte sa mnogo više međusobnog kordiniranja.

 

O naučenim lekcijama PEP Internacionala

Dobra praksa je da se na kraju projekta sjedne i pokuša sagledati ono što se moglo uraditi na drugi način da smo znali ovo što znamo sada na kraju projekta. U slučaju PEP Internacionala nekoliko stvari su se mogle uraditi na drugačiji i produktivniji način:

  • Uključiti Sveučilište u Sarajevu na mnogo formalniji način od samog početka studijskog dijela projekta.
  • Konkretnije angažirati Saveze općina i gradova u smislu razmjene informacija i obuke osoblja koje bi u budućnosti imalo ulogu utim Savezima OiG.
  • Više uključiti općinsko osoblje u pripremu i realiziranje Panel Grupa. To bi moglo dovesti više do rasprava o vizijama i strategijama razvoja lokalne samouprave a manje o pitanjima aktualne implementacije projekta.
  • Insistirati na “zelenom svijetlu” za potencijalno produženje PERA, prerano, bila je velika greška PEPa. Radeći to prije vidljivih rezultata projekta, samo se može dovesti do konfuzije i posljedično ravnodušnog odbijanja da se stvarno u obzir uzme ta mogućnost.

 

O općem utisku

PEP Internacional je ponosan i zadovoljan ishodom i rezultatima PERA projekta. Projekat je dokazao da se može postići sistematsko uključivanje civilnog društva u širokom obimu i da široki forum za sudjelovanje njegovog ruralnog stanovništva može biti formiran.

S vremena na vrijeme se pojave izjave da je PERA samo još jedan projekt, od mnogih u nizu, koji se bave civilnim društvom u Bosni i Hercegovini. PEP Internacional se ne slaže s tom konstatacijom jer ne postoji niti jedna jasna referenca da je neki drugi projekt postigao nešto slično kao PERA.

 

 

Opći je utisak da Konferencija predstavnika PERA sela, održana u septembru 2012, predstavlja prekretnicu u uključivanju i sudjelovanju građana ruralnih zajednica u BiH, u procese donošenja odluka i kreiranja politika. Okupljanja građana, kao što je bilo na toj konferenciji, bez dirigiranja procesa “odozgo na dole”, mogu i ubuduće biti forum (mehanizam) za diskusiju i debatu između građana i gornjih nivoa vlasti o gotovo svakom važnom pitanju u Bosni i Hercegovini. Ovakav vid širokog i otvorenog građanskog foruma je testiran u državama poput Švedske i većine Baltičkih zemalja, gdje je postigao veoma dobre rezultate.

 

PEP Internacional vjeruje da je ovo ispravan pristup, i mnogo bolji od onog kada međunarodne organizacije pišu i predlažu promjene politika i donošenje zakona u vladajućim strukturama.

 

Na kraju, PEP Internacional želi odati priznanje i zahvalnost naporima i zalaganjima koje su 20 općina i 100 sela uložile u realizaciju projekta PERA.

 

 

U Sarajevu, aprila 2012.

 

Audunn Bjarni Olafsson

Regionalni Direktor

PEP International

 

 

 

 

 

 

 

 

 


[1] Ovdje je vrijeno pomenuti da osim reference o iskustvu direktora PEPa koji ima gotovo dvije decade iskustva iz humanitarnog rada i razvojnih projekata na Balkanu on ima i prijašnje iskustvo iz lokalne uprave i lokalnih institucija sa Islanda. Projekti u njegovom portfoliju vezani za humanitarnu i razvojnu kategoriju uključuju : Osnovni smještaj, Proizvodnjui distribuciju hrane, Pomoć ratom pogođeno stanovništvo, Rekonstrukciju kuća i infrastructure kao i Razvoj lokalnih zajednica.

[2] Socijalna isključenost je proces u kojem su individue ili grupe ljudi dovedeni na rub društva, spriječeni živjeti pristojnim životom,s punim sudjelovanjem u društvu zbog etničkog porijekla, dobi ili spolne rezlike, invaliditeta, financijskih poteškoća, nedostatka formalnog zaposljenja i mogučnosti, i/ili nedostatka obrazovanja.To ih udaljava od pristupa zdravstvenim i socijalnim uslugama kao i od socijalno-društvenih aktivnosti.Oni imaju mali ili nikakav pristup vlasti u donošenju odluka a time su i onemogućeni imati ikakav uticaj na donošenje odluka koje direktno utiču na njihove živote (UNDP, NHDR 2007).

[3] A major challenge for the project is the very unreliable offical statistic for BiH, no cencus information since 1991 and very poor municipal statistics on population in villages.

[4] Lars Erik Birgagard, Mid Term Evaluation of PERA June 2010, page 10

[5] ANNEX 1, Example of MoU.

[6] Sela u BiH nisu administrativne jedinice već su bazirane na ruralnim cjelinama unutar općina. U većini slučajeva formirano je 30-40 sela na jednoj općini.

[7] Remark by Lars Erik Birgegard was also made in a similar way on the prvious AMPEP project in Macedonia

[8] Vidi poglavlje 7.1

[9] Vidi poglavlje 6.5

[10] Lars Erik Birgegard Evaluacija obavljena sredinom implementacije projekta PERA, u jesen 2010, page 12

[11] Zatamljene općine su one koje su bile takođe uključene i u PERA projekt

[12] Oba Saveza općina i sela saglasna su da je veoma malo napora učinjeno da se oni uključe u odlučivanje u toku prošlih projekata osim da učestvuju u aktivnostima o kojima su odlučivale i vodile ih samostalno implementatorske agencije.

[13] For example; villages did not know that the existing legal framework allowed for citizens to organise and construct their ideas and to deliver to their local authorities as many NGOs and local authorities had previously presented that changes of laws and municipal statutes would have to take place to make it possible for individual villages to organise.

[14]Argumenti za institucionalizaciju na seoskom nivou su uglavnom fokusirani na mogućnosti sela da prikupe i upravljaju sredstvima kod zajedničkog realiziranja projekata sa općinskom administracijom. Iako je upitno u smislu potencijalne diskriminacije ( Skriveno dvostruko oporezivanje, favoriziranje sela kod dobijanja sredstava, itd…?), ipak ova zajednička finansiranja mogu biti veoma dobro izvedena kroz neformalne seoske organizacije, kao što je dokazao i potvrdio projekt PERA.

[15]Postavlja se pitanje da li je međunarodna zajednica pridonijela održavanju ovog sindroma kroz implementiranje svojih humanitarnih projekata i projekata rekonstrukcije, dirigiranim metodama “odozgo na dole” u posljednjih 20 godina.